Srbija (ni)JE ratovala

Srbijanska prljava imitacija haaškog uzora

Tužiteljstvo Srbije će protiv Ilije Jurišića izvesti dvjestotinjak svjedoka, od kojih tuženoga poznaje tek njih pet-šest

Iliji Jurišiću, državljaninu Bosne i Hercegovine koji je 1992., na početku rata u BiH, bio član kriznog štaba u Tuzli, u Beogradu se sudi za ratni zločin. Uhapšen je na beogradskom aerodromu 11. maja prošle godine, a na teret mu se stavlja napad na kolonu JNA u Tuzli 15. maja 1992. u kome su, prema optužnici, poginula 92 vojnika.
U optužnici, koja je podignuta 9. novembra 2007., dva dana prije isteka zadnjeg roka do kojeg je osumnjičeni, a neoptuženi Jurišić mogao biti zadržan u pritvoru, stoji da je Jurišić, kao pripadnik rezervnog sastava policije i visoki dužnosnik u službi državne sigurnosti, naredio otvaranje vatre na kolonu JNA, koja se povlačila iz tuzlanske kasarne »Husinska buna« te da su pri izvršavanju te naredbe ubijani vojnici koji nisu bili spremni na borbu i pružanje otpora.

Prije nego što se, hapšenjem Ilije Jurišića, otvorio sudski slučaj »Tuzlanska kolona«, okršaju koji se na istočnom izlazu iz Tuzle odigrao 15. maja 1992. na različite su načine (polaganjem vijenaca, najavom podizanja spomenika poginulim pripadnicima JNA…) publicitet davale brojne organizacije iz RS, njime se bavilo i tužiteljstvo u Bijeljini, ali je moralo odustati kada su sve istrage vezane uz ratne zločine prebačene u nadležnost (državnog) Suda za ratne zločine. No, bavile su se njime i lokalne vlasti te veteranske organizacije u Tuzli, koje okršaj na Brčanskoj malti drže ključnim za obranu grada.

Naime, premda bi se iz tužiteljeve tvrdnje da vojnici u kloni nisu bili spremni za borbu moglo zaključiti drugačije, sukob na Brčanskoj malti dogodio se 40 dana nakon službenog početka rata u BiH, a već mjesecima prije njega vojnici JNA su po gradovima BiH hodali s oružjem nabijenim bojevim streljivom, a nerijetko bi, čak i u samome središtu Sarajeva, znali pripucati u zrak, tek toliko da se zna tko je tu spreman za borbu. Prema izjavama svjedoka, neprekidno se pucalo i u kasarni »Husinska buna«, a tvrdi se i da su sukob na Brčanskoj malti izazvali vojnici JNA otvorivši vatru iz kolone te da Jurišić nije izdao naređenje da se napadne kolona JNA, nego je prenio zapovijed svog nadređenog koja je glasila: »Na vatru vatrom«!

Bilo kako bilo, Jurišić je završio pred sudom, i to pred sudom zemlje koja ne prihvaća nikakvu vezu s ratovima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, ali je pravni sistem ustrojila tako da kroji pravdu njihovim sudionicima.

Protekle sedmice tužiteljstvo je izvelo svjedoke od kojih niti jedan ne zna ko je Ilija Jurišić, a do kraja suđenja će izvesti dvjestotinjak svjedoka od kojih, prema nekim informacijama, Jurišića poznaje tek njih pet-šest. Tu su onda i svjedoci obrane pa bi suđenje, procjenjuje se, moglo potrajati dvije godine. Stoga se za proces Jurišiću može se reći da je loša imitacija (loših) haaških originala.