Svjetske agencije u srijedu opširno izvještavaju o hrvatskom, mađarskom i bugarskom priznanju Kosova ističući kako je njihovim činom priznanja, kao susjednih država Srbije, zadan još jedan udarac beogradskim pokušajima da poništi mjesec dana staru kosovsku nezavisnost, ali i iznoseći bojazan od moguće reakcije Srbije i nove destabilizacije u regiji.
U zajedničkom priopćenju Zagreba, Budimpešte i Sofije kaže se da je ta odluka donesena nakon "temeljitoga razmišljanja" i naglašava se važnost zaštite srpske manjine na Kosovu u kojem živi 90 posto Albanaca, prenosi britanska agencija Reuters. Britanska agencija također ističe kako je hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu, koje je dobilo nove željezne rešetke nakon što su ga srpski prosvjednici napali i zapalili još u februaru, u srijedu zatvoreno. Nadalje se izvještava kako su bugarske obitelji, zabrinute za svoju sigurnost, napustile Srbiju, te da se službena Budimpešta boji za oko 300 tisućahiljada pripadnika mađarske manjine u Vojvodini.
Međutim, unatoč tim bojaznima, Reuters ističe ocjenu diplomata da je trostruko priznanje Kosova od strane Hrvatske, Bugarske i Mađarske jasan signal namijenjen "buđenju Srbije da shvati kako se europsko priznanje kosovske neovisnosti više ne može poništiti". Što se mogućeg razvoja tiče, diplomati po Reutersu drže da će Srbija vjerovatno samo privremeno povući veleposlanike iz država koje su priznale Kosovo i da druge reperkusije ne očekuju.
Agencija Associated Press ocjenjuje da će hrvatsko priznanje Kosova vjerojatno izazvati nove tenzije sa Srbijom i citira izjavu hrvatskog premijera Ive Sanadera da je kosovsko pitanje "težak problem" za Srbiju, ali da se ipak nada da se "ništa neće promijeniti" u odnosima s tom zemljom.
Associated Press ocjenjuje da su se odnosi Hrvatske i Srbije znatno popravili od razdoblja 1991. do 1995. kad je Beograd podupirao pobunjene hrvatske Srbe ali i upozava kako je srpski predsjednik Boris Tadić već prije rekao da će priznanje imati "neposredno negativan" utjecaj na odnose između dviju zemalja.
Hrvatska je priznala Kosovo i dovela se u opasnost od obnove napetosti sa susjednom državom s kojom je ratovala devedesetih godina nakon što je sama proglasila nezavisnost, ocjenjuje France Presse koji vrlo opširno izvještava o hrvatskom priznanju Kosova. AFP posebno ističe i reakcije u Hrvatskoj na odluku vlade o priznanju Kosova te navodi kako je "potpredsjednik hrvatske vlade i predstavnik srpske manjine Slobodan Uzelac podnio u srijedu ostavku u znak prosvjeda protiv hrvatskoga priznanja Kosova".
"G. Uzelac dao je svoj mandat na raspolaganje. Shvaćam taj postupak, ali neću prihvatiti njegovu ostavku", rekao je Sanader kako prenosi France Presse.
Austrijska agencija APA posebnu pozornost poklanja mogućim reperkusijama po pripadnike mađarske manjine u Srbiji i prenosi kako se predsjednik Demokratske stranke Mađara u Vojvodini Andras Agoston izjasnio za autonomiju vojvođanskih Mađara. Ako Srbi na Kosovu dobiju autonomiju, onda na to imaju pravo i Mađari u Vojvodini, navodi APA izjavu Agostona.
Desno konzervativna oporba u mađarskom parlamentu zatražila je u srijedu od vlade da poduzme sve potrebne mjere kako "sigurnost i mir" Mađara u Vojvodini ne bi bili "ugroženi" nakon priznanja Kosova, javlja APA.
Austrijska agencija također prenosi kako je Srbija uvela pravilo prema kojemu povlači veleposlanike iz država koje priznaju Kosovo. Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić nedavno je izjavio da će se odluka o njihovu mogućem povratku donijeti tek nakon Opće skupštine Ujedinjenih Naroda na jesen.
Ako međutim na parlamentarnim izborima u maju nacionalističke stranke pobijede i osnuju vladu, u tom slučaju nije isključeno ni smanjenje razine diplomatskih odnosa s tim državama, procjenjuje austrijska agencija APA. Predsjednik srbijanske vlade Vojislav Koštunica već je prije nekoliko sedmica pokušao ostvariti takvo rješenje, ali u tome nije dobio potporu koalicijskih partnera, podsjeća APA.
No comments:
Post a Comment