Dodik otvoreno izaziva međunarodnu zajednicu
Destruktivna politika lidera RS - američka administracija odlučila je prekinuti financirati Dodikov SNSD. Dodik igra na karte kakve su osjećaj međunarodne zajednice da Srbima nekako treba kompenzirati gubitak Kosova
Veliki broj bosanskohercegovačkih medija prenio je početkom sedmice informaciju da su tri američke organizacije, Nacionalni demokratski institut (NDI), Međunarodni republikanski institut (IRI) te Agencija za razvoj (USAID), inače glavna agencija Sjedinjenih Američkih Država za pružanje potpore zemljama u kojima se provode privredne i demokratske reforme, prekinule odnose s premijerom RS Miloradom Dodikom i njegovom strankom Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).»Američko veleposlanstvo informiralo je glavnog tajnika SNSD-a da više neće osiguravati pomoć namijenjenu političkim strankama, a koja je dio USAID-ovog programa financiranja u saradnji sa NDI-jem i IRI-jem«, navedeno je u saopćenju američkog veleposlanstva u Sarajevu koje su prenijeli mediji.
Precizirano je da je američka administracija odlučila prekinuti financirati ovaj program jer je ocijenila kako Savez nezavisnih socijaldemokrata više ne ispunjava kriterij za USAID-ov program pomoći političkim strankama namijenjen razvoju i konsolidaciji parlamentarnih demokratija.
Znači li ovaj potez američke administracije dalekosežniju promjenu politike međunarodne zajednice prema najmoćnijoj političkoj osobi u RS ostaje za vidjeti. No, postoje još neki pokazatelji koji upućuju na to da bi se Dodik konačno mogao suočiti s oštrijim odgovorom međunarodne zajednice na svoju politiku i oštru nacionalističku retoriku koja je, po mnogima, jedan od važnih generatora gotovo permanentne krize u BiH. Ta kriza ostavljena izvan kontrole, lako bi mogla eskalirati pa i postati regionalni sigurnosni problem.
Milorad Dodik je sa najmanje dva poteza u posljednje vrijeme otvoreno bacio »rukavicu u lice« međunarodnoj zajednici u BiH. Prvi je, dakako, nedavna rezolucija Narodne skupštine RS-a, vezano za pitanje Kosova. U tom se spornom dokumentu, iza kojeg stoji Dodikov SNSD, prvi put otvoreno spominje navodno pravo RS na samostalnost ako veći broj zemalja članica EU-a i UN-a prizna nezavisnost Kosova. Ne treba ni naglašavati da je riječ o ozbiljnom dovođenju u pitanje Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je prije 12 godina zaustavio rat u BiH i u kojem je jasno navedeno da su entiteti, RS i Federacija BiH, tek dijelovi jedne države BiH.
Drugi Dodikov izazov odnosi se na njegovo otvoreno dovođenje u pitanja autoriteta međunarodne zajednice u BiH, visokog predstavnika, odnosno odluka Vijeća za implementaciju mira (PIC), međunarodnog tijela koji je vrhovni autoritet za provedbu već spomenutog Daytonskog sporazuma.
Premijer RS osporio je pravo na korištenje tzv. bonnskih ovlasti koje visokom međunarodnom predstavniku u BiH daju pravo nametati zakone i smjenjivati izabrane političare ako oni predstavljaju smetnju provedbi Daytona. Takve ovlasti visokom predstavniku dalo je upravo Vijeće za implementaciju mira na sastanku u Bonnu (Njemačka) 1997. godine. Ovlasti su potvrđene i na nedavno držanom sastanku PIC-a u Bruxellesu.
No, Dodik tvrdi drugačije: »Svaki pokušaj nametanja bonnskih ovlasti prema bilo čemu što dolazi iz RS bit će snažno odbijen. Na sastanku PIC-a rekao sam da problem možda i nije u samom visokom predstavniku, koliko je problem osoblje OHR-a koje se namnožilo, a koje čini znatan broj lokalnih ljudi koji su vezani uz razne političke stranke iz Sarajeva, kazao je premijer RS-a.
Dakle, dvije vrlo važne odredbe Daytonskog sporazuma, premijer Dodik i političko vodstvo u RS-u dovode u pitanje. Ta politika u biti nije nova, tek je nakon proglašenja kosovske nezavisnosti postala radikalnija.
Nekoliko je razloga zbog kojih je međunarodna zajednica imala neshvatljivu praksu toleriranja gotovo svakodnevnog Dodikovog nasrtanja na same ustavne temelje BiH, uz neprestano raspirivanje mržnje prema Bosni i Hercegovini, Sarajevu, muslimanima i Bošnjacima. Riječ je sa jedne strane bilo o padu interesa međunarodne zajednice za BiH, a upravo je iz obima interesa Washingtona, Londona, Pariza izvirala moć visokog međunarodnog predstavnika u BiH. Lajčak je sada ostao bez tog aduta.
S druge strane, Dodik igra na karte kakve su osjećaj međunarodne zajednice da Srbima nekako treba kompenzirati gubitak Kosova: apsolutna podrška Moskve, apsolutna politička, institucionalna, ekonomska i medijska vlast u RS, mogućnost da paralizira rad svih tijela na razini države BiH.
Dakle, u »partiji pokera« koju je premijer RS-a započeo s međunarodnom zajednicom, njegovi se aduti čine jačim, i to je glavni razlog zbog kojeg je visoki međunarodni predstavnik Lajčak oklijevao oštrije reagirati na Dodikovu retoriku, pa čak i popuštao pred nekim otvorenim ucjenama kakva je provedba reforme policije u BiH, tako da ostane postojati MUP RS.
Zvuči paradoksalno, ali jedini način da BiH ne sklizne u potpuni kaos je da Dodik nastavi sa svojim ultimatumima i povećavanjem svoga radikalizma. Preciznije, da i Lajčakovi poslodavci u glavnim svjetskim prijestolnicama shvate da više izbora nema: ili će u BiH ponovno izbiti rat ili se Dodiku, jedinim rječnikom koji on razumije, mora pokazati na muško međunožje kao ono što će dobiti na svoje zahtjeve.
Je li se ovakav scenarij počeo događati. Spomenuta odluka američkih organizacija da prekinu kontakte s Dodikom možda je znak da su vodeće zapadne zemlje napokon odlučile prestati tolerirati radikalizam i pozive na secesiju koja bi bez sumnje vodila u otvoreni sukob u BiH. Znakovita je i izjava, također Amerikanca, Lajčakovog zamjenika Raffija Gregoriana koji se za razliku od slovačkog diplomata nije ustručavao kazati da izjave Milorada Dodika i ostalih političara iz RS-a dovode u pitanje ustavni ustroj BiH. Dovođenjem u pitanje Daytonskog sporazuma, dovodi se u pitanje i opstanak RS, upozorio je Gregorian.
Jasan je bio i njemački veleposlanik u BiH Michael Schmunk. »Nismo budale, i neće proći Dodikova taktika podrivanja Daytona«, veliki je naslov iznad Schmunkog intervjua »Dnevnom avazu«, u kojem je njemački diplomat pojasnio: »Analiziramo situaciju i nećemo dopustiti da neko sustavno podriva Dayton i BiH. One političare koji to nastoje jasno smo upozorili da to neće proći. Nećemo tolerirati prolazak kroz crveno svjetlo. Zato je OHR-u produžen mandat u punom kapacitetu. Bonnske ovlasti nisu mrtve. One će biti korištene! Visoki predstavnik je još jednom dobio ovlasti PIC-a da ih koristi kad god smatra da je to potrebno i oni koji misle da do toga neće doći, bolje da budu oprezni i ne naprave grešku.«
Možda među zemljama PIC-a neće biti suglasnosti o tome da se bonnske ovlasti iskoriste na način da Dodik bude smijenjen, ali je znakovito da se događaju promjene u Državnom tužiteljstvu BiH, opet na insistiranje Amerikanaca. Naime, nije neka posebna tajna da su Dodikovi poslovi, za koje postoje sumnje u milijunsku korupciju, već duže vrijeme pod povećalom. Možda će se opasni radikalizam i secesionizam lidera RS pokušati kontrolirati upravo na ovaj način.
No comments:
Post a Comment