Nakon privođenja Bešlagića i još dvojice Tuzlaka
Prozirne KOS-ovske spletke
Privođenje na Sud BiH Selima Bešlagića, Envera Delibegovića i Budimira Nikolića Bude revoltiralo je skoro sve Tuzlake. Tužilaštvo Srbije je tražilo njihovo izručenje zbog, navodnih, ratnih zločina iz 1992. godine, kada je došlo do oružanih borbi između branitelja Tuzle i kolone JNA, koja je do tada okupirala veći dio BiH. U optužnici se navodi da je napadnuta nenaoružana kolona, te da je ubijeno oko 200 vojnika JNA.
Nakon saslušanja, privedeni su se vratili svojim kućama jer ne postoji valjan razlog za njihovu ekstradiciju. Selim Bešlagić, inače poslanik u Predstavničkom domu BiH, mogao se pozvati i na imunitet, ali nije.
Ljudi bez zaštite
„Policija je korektno saopštila zašto me treba privesti, kao i Delibegovića, te Nikolića. Znam da su optužbe Miloševićevih satrapa nebuloze i zato se nisam plašio suočenja sa Sudom. Naš slučaj pokazuje da bh. vlasti ne štite dovoljno svoje državljane. Srbija i Hrvatska to bolje rade nego BiH. One su potpisale sporazum da svako procesuira svoje zločince. Nas Bosance i Hercegovce mogu procesuirati oba susjeda, iako iz Bosne nije bilo nikavih oružanih napada na susjede. Nakon ovog privođenja, svi mi koji smo navodno osumnjičeni ne smijemo preći granicu BiH jer nas svaka država može isporučiti Srbiji», komentariše Selim Bešlagić.
Većina Tuzlaka smatra da su sumnje kako su u Tuzli počinjeni ratni zločini utemeljene na KOS-ovim spletkama. Već 1993. godine Miloševićevo pravosuđe je pokrenulo tu stvar. U harangu se umiješala Karadžićeva ratna policija, a nastavile policijske snage svih predsjednika Republike Srpske, do Dodika.
Vještačka ravnoteža
Prije optužbe iz Srbije, to je pokušalo Tužilaštvo RS u Bijeljini. Kada oni nisu uspjeli, onda je «stariji brat» iz Beograda pokrenuo svoju mašineriju. Miloševićevi ideološki sljedbenici jašu na pitanju Brčanske malte, bez obzira što je Haški tribunal taj predmet vratio balkanskom, još ideološkom pravosuđu. Predmet je vraćen jer nema dokaza o počinjenim zločinima.
U svojim komentarima na to ukazuju bolje informirani Tuzlaci.
«Ne želim ulaziti u motive optuživanja, ali želim reći da je sve to utemeljeno na notornim lažima. Mi smo na osnovu dokumentacije, istraživanja i kontakata sa srbijanskim izvorima utvrdili da je u borbi na Brčanskoj Malti poginulo 49 vojnika i rezervista JNA i četiri branitelja grada. Bilo je oko 70 ranjenih.
Ovo što govorim rekao je i Milošević u Hagu. Međutim, postojećim vlastima u Srbiji treba egzibicija, a ne istina. Srbija izgleda želi na vještački način da stvori utisak o ravnoteži u počinjenim zločinima, ali to je nemoguće. Zato u Srbiji podižu optužnice na osnovu novinskih feljtona. To je neozbiljno», rekao nam je Sinan Alić, direktor Fondacije «Istina, pravda i pomirenje» iz Tuzle.
Van pameti
Dio Tuzlaka smatra da su sumnjičenja za ratne zločine udar na multikulturu Tuzle, koja je bila lajtmotiv gradskih vlasti prije, tokom i nakon rata.
«Optužbe i privođenja su van pameti. Ratne vlasti Tuzle su zbrinjavale ranjenike iz kolone i pustili ih kućama. One su štitile ljudska prava svih građana. One su štitile multikulturu i zaštitile to jezgro Bosne. Štitile su civilizacijske tekovine i sada nisu po volji nacionalno šematiziranog Balkana.
Jedino Tuzlu optužuju da su zločine u njoj zajedno činili Bošnjaci, Srbi, Hrvati i ostali. U ex Jugoslaviji zločine su činile mononacionalne grupe protiv drugih nacionalnih grupa. Tuzlake žele optužiti za zločine zbog toga što nisu skliznuli u ambis nacionalističke politike», rekao nam je Zdravko Đuranović.
Nalog iz Srbije za privođenje tri Tuzlaka može biti pouka i za pravosuđe BiH. Nekolicina Tuzlaka nam je sugerirala da poručimo pravosuđu BiH da digne optužnicu protiv Vojislava Koštunice, predsjednika Vlade Srbije, koji je sa četničkom kokardom snimljen na liniji fronta u BiH kako iz kalašnjikova otvara vatru na građane suverene Bosne i Hercegovine. Nakon toga, i njega bi mogao izručiti Interpol.
Montirane optužbe
Nema nikakvog osnova po kojem se nekadašnje tuzlanske funkcionere može goniti pred Tribunalom u Hagu, jer se radi o istrazi montiranoj u Beogradu – stav je sa jučerašnjeg zajedničkog sastanka Kolegija Općinskog vijeća Tuzla sa općinskim načelnikom Jasminom Imamovićem. Ovim povodom Općinsko vijeće će hitno održati vanrednu sjednicu.
Skrivanje vukovarskih žrtava
Tvrdnja da je u Tuzli ubijeno 200 vojnika može se samo shvatiti kao pokušaj da se sakriju podaci o poginulim vojnicima JNA u Vukovaru i na ostalim ratištima. Vlasti Tuzle su nakon ljekarskog zbrinjavanja ranjene pustili kućama. Mi smo te dokumente dali srbijanskim vlastima - rekao je za „Oslobođenje“ Sinan Alić, direktor Fondacije «Istina, pravda i pomirenje» iz Tuzle.
No comments:
Post a Comment