31 January 2010

AKCIJA FEDERALNOG TUŽITELJSTVA

Duguju 32,6 miliona KM

Federalno tužiteljstvo je potkraj prošle godine pokrenulo lavinu, nadamo se, borbe protiv dužnika i neplatiša javnih prihoda. S tim u vezi upućen je dopis Zavodu PIO/MIO u kojem navode kako raspolažu informacijama po kojima brojne pravne osobe u Federaciji BiH duguju enormne iznose na ime carina, poreza, uplata za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje, koncesije, komunalne i vodoprivredne naknade i druge javne prihode. Na ovaj način državni, entitetski i kantonalni proračuni oštećeni su za više milijardi KM. Prihodi poduzeća također su značajno umanjeni neuplaćivanjem ovih javnih prihoda.

Sedamnaest najvećih obveznika
Iz ovih činjenica proizilaze i indicije Tužiteljstva o počinjenju kaznenih djela iz oblasti poreza, kaznenih djela protiv gospodarstva, poslovanja i sigurnosti platnog prometa, kao i drugih kaznenih djela iz oblasti korupcije. Zato iz Tužiteljstva traže liste najvećih dužnika pravnih osoba, nazive i sjedišta kompanija, imena direktora i nadzornih tijela poduzeća te točne iznose duga po vrsti i osnovu obveznih uplata javnih prihoda.
Što se tiče USK-a, Kantonalna administrativna služba Bihać Federalnog zavoda PIO/MIO, dostavila je spisak 17 najvećih obveznika čiji ukupan zbroj neuplaćenih potraživanja iznosi 32,6 milijuna KM. Najveći je dužnik velikokladuški Agrokomerc s dugom od 23.654.957 KM. Milijunska dugovanja imaju i Una ŠIP Bosanska Krupa (1.234.624 KM) i Željeznice BiH, Direkcija Bihać (1.010.852 KM).
Preostalih četrnaest najvećih neplatiša doprinosa PIO u USK-u su: Angropreduzeće Cazin (988.690 KM), Medic Cazin (857.429 KM), Saniteks Velika Kladuša (852,088 KM), DIP Oštrelj Bosanski Petrovac (806.355 KM), Saniteks Velika Kladuša (471.443 KM), DI Sana Sanski Most (402.180 KM), Krupatranas Bosanska Krupa (381.226 KM), Sana D.D. DI Sanski Most (368.807 KM), Izgradnja Bihać (345.914 KM), Robne kuće Bihać (313.748 KM), Centromarket Bihać (271.667 KM), Bina Šipad Bihać (245.628 KM), Krajinametal Bihać (224.790 KM), Pogy Bihać (208.173 KM).
Ovo, nažalost, nije konačan spisak, načinjen je po zapisnicima kontrole, a riječ je o starim potraživanjima. U prošloj godini evidentirano je 829 dužnika, tj. onih koji nisu izmirili tri i više uplata. Sa "starim" dužnicima, kaže Samir Veladžić, direktor Kantonalne administrativne službe Zavoda PIO/MIO u Bihaću, uglavnom su sklopljeni ugovori o poravnanju, što znači mogućnost uplate duga sukcesivno i u ratama koje ne bi opterećivale njihov rad. Veliki broj takvih obveznika doprinosa unatoč sporazumu o poravnanju i mogućnosti plaćanja u ratama još uvijek ne izmiruju svoje obveze. Korisno bi bilo, smatra direktor Veladžić, povećan broj kontrola i rad na terenu što je prema zakonskim propisima posao poreznih uprava i inspekcija.

Neplatiše i javne ustanove
- Mi smo u suštini zadovoljni radom Porezne uprave na području USK-a, obzirom na još drastičnije probleme na drugim kantonima. S tim u vezi pozdravljamo inicijativu Tužiteljstva o pokretanju istraga zbog indicija o mogućem činjenju kaznenih djela iz oblasti javnih prihoda. To je dobar put da se dužnici "pokrenu", - zaključuje Veladžić. Ističe još da su među onima koji ne plaćaju zakonske obveze po osnovu PIO i neke od javnih ustanova na području USK-a i da je Tužiteljstvo posebno za njih iskazalo interes.

Optužnica za genocid protiv Srbina porijeklom iz Bosanskog Petrovca

Podignuta optužnica za genocid protiv Jevića, Đurića i Markovića

U optužnici se navodi da su oni učestvovali u protjerivanju žena i djece i ubijanju muškaraca Bošnjaka

Posebni odjel za ratne zločine u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine podigao je optužnicu protiv triju osoba koje se terete da su počinile krivično djelo genocida, saopćeno je 18. januara 2010. iz Tužilaštva BiH u Sarajevu.

Optuženi su u pritvoru, a optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Optužnica je podignuta protiv: Duška Jevića zvanog Staljin, rođenog 21.6.1957. u općini Bosanski Petrovac, nastanjenog u Bijeljini, državljanina BiH, zatim Mendeljeva Đurića zvanog Mane, rođenog 15.10.1960. u Olovu, nastanjenog u Bijeljini, državljanina BiH i Gorana Markovića, rođenog 8.11.1964. u Sarajevu, nastanjenog u Bijeljini, državljanina BiH.

Prema navodima optužnice, optuženi Duško Jević kao pomoćnik komandanta Specijalne brigade policije MUP-a Republike Srpske i komandanta Centra za obuku Jahorina Specijalne brigade policije, Mendeljev Đurić kao tadašnji komandir I čete Centra za obuku Jahorina, i Goran Marković kao komandir 2. voda I čete Centra za obuku Jahorina, optuženi su da su komandovali svojim jedinicama, djelujući individualno i u dogovoru s ostalim učesnicima te da su planirali, naredili, poticali i učestvovali u realizaciji sistemskog udruženog zločinačkog poduhvata.

U optužnici se navodi da su oni od 10.7. do 19.7.1995. zajedno s drugim pripadnicima Vojske RS-a i MUPRS-a, postupajući u skladu s planom i u namjeri da djelimično istrijebe grupu bošnjačkog naroda, nanošenjem teških fizičkih i duševnih povreda, prisilnim premještanjem stanovništva, odvajanjem muškaraca od njihovih porodica, zarobljavanjem i pogubljenjima muškaraca Bošnjaka, učestvovali u sistemskom udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio protjerivanje žena i djece i ubijanje muškaraca Bošnjaka iz zaštićene zone UN-a Srebrenica.

U optužnici se navodi da su pripadnici Specijalne brigade policije Centra za obuku Jahorina sudjelovali u protjerivanju i trajnom premještanju bošnjačkih žena, djece i staraca te u zarobljavanju, strijeljanjima i ubistvima zarobljenih Bošnjaka muškaraca u manjim i većim grupama te u silovanju bošnjačkih žena na lokalitetu poznatom kao „Bijela kuća“.

Mjesta i lokaliteti koji se spominju u optužnici, a na kojima su vršeni zločini za koje se navedene osobe optužuju su između ostalih naselje Budak blizu Potočara, tzv. „Bijela kuća“, mjesto Sandići blizu Bratunca, škola u Bratuncu i skladište Kravica.

Optuženi se terete da su kao saizvršioci nanosili teške ozljede i duševne povrede grupi Bošnjaka, da su vršili ubijanje muških pripadnika grupe Bošnjaka i prisilno premještanje žena, djece i starijih pripadnika bošnjačkog stanovništva na područja izvan Republike Srpske, a sve u cilju da potpuno ili djelimično istrijebe nacionalnu, etničku i vjersku grupu Bošnjaka, čime su počinili krivično djelo genocida iz člana 171. tačka a) i b) Krivičnog zakona BiH, u vezi sa članom 29. i članom 180. stav 1. istog Zakona.

Izbori su počeli...

Lipovača: Želim biti novi lider Krajine,
ja je mogu ujediniti


Načelnik općine Bihać i član Predsjedništva SDP-a Hamdija Lipovača izjavio je u intervjuu za "Dnevni avaz" da želi biti novi lider cijele Bosanske krajine!

Mladi i ambiciozni političar uvjeren je da je došlo njegovo vrijeme i želi preuzeti odgovornost za sudbinu 300 hiljada Krajišnika u Unsko-sanskom kantonu. Kaže da oni koji danas upravljaju ovim krajem vode Krajinu u propast.

Lipovača, koji ponosno ističe svoje socijaldemokratsko uvjerenje, ali istovremeno iznad radnog stola drži dva Kur'ana i ne stidi se svoje vjere, uistinu je interesantna politička ličnost.

Borba za opstojnost

Imate li namjeru da postanete novi premijer Unsko-sanskog kantona i lider Krajine, o čemu se priča u Bihaću?

- Naravno, ja želim da se stavim na raspolaganje i da napravim pozitivnu sliku o ovom kantonu. Poput one koju smo napravili od Bihaća. Do 2004. godine Bihać se spominjao po djeci koja umiru od droge, po prostituciji, po kriminalu, crnim štrajkovima glađu, po čovjeku koji sjekirom iscijepa ženu... Na kraju krajeva, želim da ujedinim Krajinu! Ovo nije floskula. Ja je mogu ujediniti. Jer, porodica iz koje dolazim, a to je porodica Pozderac, uvijek je bila lider Krajine i ujedinjujući faktor još od Nurije Pozderca, koji je bio potpredsjednik Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO) i saradnik dr. Mehmeda Spahe. Njegov proglas: "Braćo muslimani" poveo je Krajinu u antifašizam. Siguran sam da su tada bili ljudi koji danas upravljaju Krajinom poput Asima Kambera, Sadika Sade Bahtića i Rifata Hozanovića da bi Bošnjaci završili kod Pavelića. Pogotovo, jer je jedan od te trojice (Kamber, op. a.) ponosan što je bio hrvatski bojovnik.

Kako gledate na stanje u Krajini danas? Kao da postoji tendencija da ova regija konstantno bude trusna, u stalnim krizama, sukobima i podjelama.

- Stanje u Krajini je uvijek dvojako. Onako kako mi iznutra želimo raditi i kako žele da nas vide određene grupacije i interesne sfere u centralnim organima BiH u Sarajevu. Često se produciraju afere u Krajini da bi se skrenula pažnja s nečega što se dešava u Sarajevu ili u nekim drugim centrima moći u BiH. Mi danas ovdje vodimo borbu za opstojnost bilo čega što je normalno u USK. Bilo da se radi o zdravstvu, o šumama, gdje se nalaze velika sredstva pogodna za pranje novca i kriminal, ali i drugim oblastima života.

Kada smo prije dvije godine napravili partnerske odnose sa Kantonalnim odborom SDA, od Predsjedništva SDP-a sam tražio dvije stvari. Prvo, da pokažemo šefu SBiH u Krajini Sadiku Bahtiću da je dosta njegovih ucjena u politici ovog kantona. Drugo, mi smo htjeli da pokažemo da SDA ne zna vladati. Oni su uvijek govorili da bi oni mogli kontrolirati USK, ali da imaju problema sa partnerima u vlasti. Mi smo kazali da ćemo podržati njihove projekte, da nećemo tražiti ništa u vlasti Kantona, ali da moraju pokazati da imaju izlaz iz krize. Nakon svega, blokirali smo utjecaj Bahtića, koji je sve živo materijalizirao i svugdje destruktivno djelovao, te pokazali da SDA ni sama nema nikakav recept za Krajinu. Oni zapravo Krajinu ne mogu izvesti nigdje.

A gdje vode ovakva previranja u Krajini? Beznađe je očito. Kako riješiti te silne krize vlasti?

- Kada smo stvorili partnerske odnose sa SDA, javili su se interesni lobiji. Kada su sive eminencije Krajine Bahtić, Asim Kamber i Rifat Hozanović iz A-sda vidjele da se ništa ne pitaju, uključili su se u cijeli slučaj. Ti ljudi su na svojim tajnim sijelima i "kafama" odlučivali o sudbini 300 hiljada ljudi. Dakle, kad su vidjeli da stvari idu normalnim tokom, da se oni više ne pitaju, da ministri više ne strepe od jednog Kambera, Bahtića i Hozanovića, da Vlada radi normalno, tad su se dogovorili da razvale ovaj koncept vlasti. Zašto? Upravo zbog raspodjele novca. Najbolji dokaz je raspodjela sredstava MMF-a, gdje su oni kaznili Bihać, Bosansku Krupu i Bosanski Petrovac. Naime, napravili su klasični puč, piratski stvorili parlamentarnu većinu da bi krčmili sredstva budžetskih korisnika. Sva ta dešavanja su dovela do podjela unutar SDA, do formiranja A-sda i brojnih drugih frakcija.

Želite li reći da zapravo cijelu Krajinu kontrolira nekoliko ljudi i da su oni i njihova politika stvarni problem. Odakle dolazi njihova moć?

- Riječ je o tri čovjeka. To su Bahtić, Kamber i Hozanović. Bahtić i Hozanović su u velikoj ljubavi. Možda oni imaju i nešto više od prijateljstva. Uz Kambera, svakako su dobar trio. No, oni su opasni, ne samo po sebe i svoju porodicu već i po okolinu. Ako je SDA, kao ozbiljna politička institucija, donijela odluku da ide u partnerske odnose sa SDP-om, zašto Sulejman Tihić nije smogao hrabrosti da riješi probleme i disciplinira svoju stranku kako bi se provelo dogovoreno.

Sada više ne vjerujem da se radi o lideru koji vlada unutar svoje stranke ili koji zna barem urediti i disciplinirati stanje unutar svoje kuće. SDA u Krajini i dalje se rastače. Iz Centrale u Sarajevu ih najprije mole da dođu tobe, pa ih opominju, daju im neke sankcije i dalje ništa!? Oni i dalje ne poštuju stavove stranke. Ako ne poštuju stavove svoje stranke, ako cijepaju svoje građane, ako rade sve ovo u Krajini, onda ja dokazujem da su to opasni ljudi. Zbog svoga interesa spremni su da gaze po živim i mrtvim ljudima, ne obazirući se na posljedice. Onda imate premijera USK Šemsudina Dedića, za kojeg sam rekao da možda nije loš dečko, ali za nivo kafića i neke mjesne zajednice, međutim, on je do sada najgori premijer USK. Kasnije se pokazalo i da je najpokvareniji kao čovjek. On je bio zadužen za izvršavanje sporazuma SDA i SDP, ali je cijelo vrijeme govorio kako ima blokade u Kantonu, kod ministara i u Skupštini. Pa, kakav je to premijer koji mene moli da pričam s njegovim ministrima?!

Pa gdje to onda Krajina ide? Ima li kraja svemu tome?

- Oni ne znaju gdje je vode. Oni rade pod motom da je važno očuvati pozicije trojice ljudi - Hozanovića, Bahtića i Kambera. Važno je da su oni uvijek tu. Vidite, kad sam ja rekao da ću preuzeti kanton i urediti stvari, Bahtić mi je rekao: "Pa ja, sad ti hoćeš koncesije"!? To vam dovoljno govori.

Dobro, gdje je rješenje? Da li SDP sada može preuzeti kontrolu nad Krajinom i napraviti red? Kako?

- Nema potrebe da se ranije preuzima vlast. Vladajuće stranke moraju dovesti do kraja ovo što su počele. Rješenje je vrlo jednostavno, a to su izbori, čega se ti ljudi najviše boje. Oni sve ovo rade zbog para, a ujedinio ih je strah od mene kao novog lidera Krajine i USK. Na tajnom sastanku na Tržačkim Raštelima prije nekoliko mjeseci, gdje se okupilo sve od zla oca i od gore matere, koji se međusobno nevjerovatno mrze, jasno je rečeno: "Mi moramo vidjeti šta ćemo, jer ako mali dođe, mi ćemo završiti u zatvoru". U pitanju je, dakle, zajednički interes. Jasno, neće oni zbog mene završiti u zatvoru. Oni se boje onog što su radili.

Budite uvjereni da su građani zreli za promjene. Oni žele novi koncept. Ljudima se više gade SDA, njene razne frakcije, Sado Bahtić i privatno preduzeće njegovih sljedbenika, to jest Stranka za BiH. Jedina stranka koja je ostala ozbiljna, dosljedna i nepocijepana je SDP. Mi se ne bavimo finansijskim i materijalnim interesima, već pokretanjem proizvodnje, zapošljavanjem mladih ljudi. Daleko od toga da smo mi u SDP-u savršeni, uključujući i mene, ali smo bolja alternativa ovim propalicama.

Vi ste stvorili pozitivan imidž Bihaća, ali činjenica je da ima i onih koji ukazuju na Vaše propuste. Tvrdi se da ste milionski zadužili grad, a da ništa posebno nije urađeno.

- To oko zaduženosti je jedina stvar koju moji protivnici ponavljaju i drago mi je što to ponavljaju. Mi imamo kredit za koji je Općinsko vijeće u prethodom sazivu jednoglasno glasalo, dakle i SDA. To su sredstva za četiri kapitalna projekta. Ali, dobili smo 17,5 miliona eura granta od njemačke vlade za kanalizaciju. Bit ćemo prvi grad koji će imati riješeno pitanje odvoda oborinskih i fekalnih voda i pročistač. Jasno je da smo mi uzeli kredite. Pa, krenite od sebe, svako ima kredita. Danas čitav svijet živi od kredita. I Bihać ima kredita kao što ima Federacija BiH, država... Riječ je o kreditima od 12 miliona KM i uzet ćemo još šest miliona kako bismo riješili odnose s bankama, zatvorili neke kredite i investirali u infrastrukturu. To je, uz otplaćeni dio, ukupno oko 15 miliona maraka. Vidite, od 1995. do 2004. godine bilo je jako puno para u budžetu Bihaća. Pitam se gdje su te pare. Ja sam digao kredit i vidi se gdje je novac. A gdje je taj novac? Ako nešto ima sumnjivo, pozivam sve nadležne institucije, od SIPA-e pa nadalje, neka dođu i provjere moje poslovanje i da stavimo tačku na to.

Obraz SDP-a

Kako ocjenjujete stanje u SDP-u? Mnogi su uvjereni da će korupcijska afera "reket" ostaviti velike posljedice na imidž stranke i nanijeti joj veliku štetu?

- SDP mora malo više poraditi na približavanju običnom čovjeku, jer mi nismo aristokratska stranka. Mi smo socijalna stranka radnog naroda i radnih ljudi. Znači, radnička. Prvo naše ime je bilo Socijalistička radnička partija. Bojim se da se SDP u jednom periodu bio odvojio od naroda. Sad se to polako ponovo vraća. Ne može se dogoditi da izginu rudari, da bilo ko štrajkuje pred Vladom FBiH, gdje je i sjedište SDP-a, a da se ne podijeli makar šolja kafe, čaj ili suha kifla. Ovdje ko god štrajkuje, SDP stane uz ljude da im pomogne. SDP se mora vratiti izvorno svome biću, a to je radnik, seljak, nezaposleni, sindikati. Moramo postati prepoznatljivi po tome.

Ali, kako kada se vodeći ljudi stranke optužuju za uzimanje reketa. Imaju ogromne stanove, vikendice, rančeve, skupa vozila...? Visoki luksuz u gladnoj zemlji. Ljudi to vide.

- Mislim da se sve afere trebaju staviti na sto i da se onda sve treba analizirati. Ako se pokaže da je afera ispravna, onda imaju institucije države, a oni koji su okaljali obraz SDP-u trebaju otići. Ako se pokaže da je afera izmišljena, mora odgovarati onaj koji ju je izmislio. Nema sakrivanja stvari pod tepih, od predsjednika stranke do članova, uključujući sve nas u hijerarhijskoj strukturi.

Mnogi cijene da je, ipak, aktuelno vodstvo istrošeno, prezasićeno, umorno i da jednostavno biračima ne može puno toga ponuditi? Slažete li se s tim ocjenama i jeste li Vi, recimo, spremni preuzeti čelnu poziciju u stranci?

- Socijaldemokratska opcija, slažu se svi, jedina je opcija koja može BiH pokrenuti. Nije dobro da se razjedinjuje. Mi smo imali tu stabilnost u SDP-u. Ali, ja kao mlad čovjek uvijek težim ka pozitivnim reformama. Ja se lično nisam kandidirao na prošlom kongresu SDP-a, ali ću se kandidirati na sljedećem. Da, spreman sam da preuzmem ulogu predsjednika SDP-a!

Jeremić nema pravo zaboraviti da pola njega potječe iz čestite muslimanske porodice

Kontaktirate li s rođakom po majci Vukom Jeremićem, ministrom vanjskih poslova Srbije?

- Ne kontaktiram. Ali, mi smo rodbinski povezani. Vuk je moj bratić. Čovjek se svoje porodice ne može odreći, niti bira porodicu. Spreman sam ići u Beograd da s njim otvoreno porazgovaram o nekim stvarima o kojima ima pogrešne rezone. Vuk Jeremić mora znati da je on praunuk Nurije Pozderca, čovjeka koji nikada nije bio član Komunističke partije, a bio je potpredsjednik AVNOJ-a, čovjeka koji je bio potpredsjednik Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO), čovjeka koji je bio antifašist i borio se za cjelovitu BiH i ravnopravnost svih naroda, kao i naš daidža Hamdija. On je, pak, zijanio i život pod udarom Miloševića i njegove velikosrpske politike, SANU-a i učenja Načertanija Ilije Garašanina.

Neke stvari Vuk mora promijeniti u svojim izjavama i razmišljanjima. On ima puno pravo da bude Srbin, jer mu je to i otac, ima pravo da voli Srbiju, jer mu je to zemlja, ali nema pravo da zaboravi na činjenicu da pola njega potječe iz Cazina, iz čestite muslimanske porodice Pozderac! Njegov pogled na BiH ne smije se razlikovati od našeg porodičnog pogleda. Po cijenu da ne bude to što jeste. Jer, ne mora se uvijek biti to što jeste. Ipak, mislim da će moje porodične veze s Vukom dobro doći BiH. Na sastanku s njim, koji će se desiti uskoro, tražit ću da se više zauzme za Iliju Jurišića. On to može i mora. Želim vam otkriti i da je Vuk imao veliku ulogu u pripremanju rezolucije Skupštine Srbije o Srebrenici. To je prvi korak koji mi u BiH možemo smatrati izvinjenjem i priznanjem onog što je država Srbija učinila u BiH tokom agresije.

BiH moraju urediti njena tri naroda iznutra

- Mi moramo izgraditi BiH koja će biti potaman i Srbinu i Hrvatu i Bošnjaku i Jevreju i Romu. BiH moraju urediti njena tri naroda iznutra. To ne mogu napraviti oni koji su zadojeni mržnjom prema ovoj zemlji, ne mogu oni koji su zadojeni mržnjom prema Bošnjacima, kao ni oni koji mrze Hrvate i Srbe. Jedini način da imamo jednog predsjednika, jednu vladu, unutrašnje uređenje bez entiteta ili onoliko entiteta koliko se dogovorimo, jeste da iznjedrimo lidera koji će biti prihvatljiv i za Bošnjake i za Srbe i za Hrvate. Čovjeka koji voli svoju naciju i vjeru, ali poštuje ostale. Mislim da se upravo ja uklapam u te kriterije.

Bosanski Petrovac umire

Bosanski Petrovac: Grad umire u tišini

Ugašena čak i gradska apoteka, ne radi ni hotel

Daleko od svjetala glavnog grada BiH, u tišini Bosanske krajine, polako umire Bosanski Petrovac. Grad u kojem su rođene umjetničke i ljudske veličine poput Skendera Kulenovića, Ahmeta Hromadžića, Mersada Berbera, Jovana Bijelića, koji je u borbi protiv fašista u Drugom svjetskom ratu dao 23 narodna heroja, ostavljen je danas sam, na milost i nemilost današnjice.

Puste ulice

Ovaj grad kao da je stao u pedesetim godinama prošlog stoljeća. O tome svjedoče i mnoge njegove zgrade. Na slavnu prošlost sjećaju još samo objekti poput onih gdje je održana prva konferencija AFŽ-a i partizana ljekara, mjesto gdje je Tito postrojavao krajiške brigade, Medeno Polje na kojem je stasala partizanska eskadrila...

No, ulice Bosanskog Petrovca danas su puste. Ne radi čak ni lokalni hotel „Grmeč“. Ljudi s kojima smo razgovarali s tugom priznaju da se ovdje teško živi i da su zaboravljeni od svih. O budućnosti i ne govore. Šute. Slika je to danas mnogih mjesta u Bosanskoj krajini i zapadnoj Bosni. I nada tu danas rijetko navraća.

- Ovdje se teško živi. Gotovo da smo se sveli na mjesnu zajednicu. Šta reći o činjenici da više nemamo ni gradsku apoteku?! Brojne ustanove i institucije koje su ovdje postojale, prebačene su u Bihać i druge dijelove Krajine. Nemamo ni svog predstavnika u Unsko-sanskom kantonu. Kanton ne zna da postoji ovaj grad! A kako i da zna kada niko o nama ne može reći nijednu riječ - priča nam Dušan Vekić, predsjednik Srpskog građanskog vijeća (SGV) Bosanski Petrovac.

Općinski vijećnik Dušan Došen kaže da se Bosanski Petrovac nalazi u nedopustivom položaju. Po njemu, ovaj grad se nalazi u zapećku Krajine i o njemu niko ne vodi računa. Posebno mu smeta činjenica da se najveće bogatstvo Bosanskog Petrovca, a to su šume, bezočno siječe i odvozi.

- Od toga ovdašnje stanovništvo i grad nemaju nikakve koristi. To je nedopustivo. Mnogi ljudi otišli su iz našeg grada zbog bezperspektivnosti - tvrdi Došen. Bosanski Petrovac je grad u koji se vratilo ponajviše Srba u Federaciji BiH. Od oko 11 hiljada Srba prije rata, vratilo ih se 4.500. - Istina je to da se na područje Bosanskog Petrovca vratio dobar dio srpskog življa. Povratak je ranije bio intenzivniji. Ali, sada je taj proces usporen. Broj donacija i pomoći je manji - navodi Vekić.

Velika sehara

Jedina nada za Bosanski Petrovac jeste mladi i perspektivni načelnik Ermin Hajder. Izabran je iz očaja, jer su se stanovnici Bosanskog Petrovca počeli gušiti u neimaštini i beznađu. On je došao kao posljednja nada. Hajder kaže da stanovnicima ovog kraja treba pružena ruka i odgovorna vlast. Ističe da su prošla vremena kada su hiljade ljudi išle raditi u dvije lokalne fabrike, te da je prilika u poljoprivredi, obrtu, turizmu...

Posebno su ozbiljni planovi za razvoj takozvanog partizanskog turizma.

- Situacija u Bosanskom Petrovcu je bila neorganizirana i nesređena. Suština svega toga je da mi ne koristimo ono što imamo. Mi sjedimo na jednoj velikoj sehari, ali je ne znamo otključati. Imamo 750 kvadratnih kilometara i 6.000 stanovnika. Mi možemo ovdje lijepo živjeti, ali se trebamo riješiti politikantstva koje ne vodi ničemu - kaže Hajder.

Teror nad vlastitim narodom

I Bosanski Petrovac pati od velike bolesti bosanskih gradova - lokalnih šerifa. Koliko su takvi moćnici dosadili narodu dovoljno govori činjenica da je načelnik Hajder dobio izbore tvrdeći „kako neće biti načelnik s pilanom“.

- Od toga boluju svi gradovi u BiH. To su male interesne grupe. Ja mogu reći da je politički nacionalizam danas definiran terorom nad vlastitim narodom - kaže Hajder.

Gradska apoteka Bosanski Petrovac

Nema zaposlenog magistra farmacije pa joj propisi prijete zatvaranjem

Petrovčanima uskraćeni lijekovi sa esencijalne liste koje izdaje privatnik

Gradska apoteka u Bosanskom Petrovcu bi se zbog nedostatka stručnog kadra mogla naći pred zatvaranjem. Iz toga razloga ZZO USK-a je naložio Gradskoj apoteci da obustavi izdavanje lijekova s esencijalne liste koje sada izdaje privatna apoteka.

Gradska apoteka u Bosanskom Petrovcu već izvjesno vrijeme nema magistra farmacije s položenim državnim ispitom. U njoj su zaposlena samo dva farmaceutska tehničara i jedan administrativni radnik.

Emira Ferizović, farmaceutska tehničarka, v.d. direktorice kaže kako u apoteci radi farmaceutkinja koja nema položen državni ispit, a ugovor joj je istekao 5. januara 2010. godine i ona ga ne želi produžiti. Da bi ova apoteka mogla nesmetano nastaviti rad bilo bi neophodno zaposliti jednoga farmaceuta s položenim državnim ispitom.

Zbog nedostajućeg magistra farmacije u Gradskoj apoteci više se ne mogu dobiti lijekovi s esencijalne liste. Zakonski je to kriterij po kojem ova apoteka više ne ispunjava uvjete za učešće na javnom pozivu za zaključivanje ugovora sa ZZO USK. U Domu zdravlja Bosanski Petrovac liječnik porodične medicine prim. dr. Rifet Čaušević kaže kako je nedostatak magistra farmacije u Gradskoj apoteci već godinama krupan problem.

- Odlaskom ranije magistre, koja je bila direktorica Gradske apoteke, privremeno je bila angažirana magistra farmacije iz Ključa. Imao sam kontakte s nadležnima u Ministarstvu zdravstva USK-a i nastojao iznaći neko rješenje. Izgleda da niko nije raspoložen da taj problem rješava - kaže dr. Čaušević.

Neće ni iz drugih kantona

U Ministarstvu zdravstva USK svjesni su situacije u kojoj se našla Gradska apoteka. Budući da u USK nema nezaposlenih magistara farmacije, pokušali su ga zaposliti iz drugih kantona, Sarajeva, ali bez uspjeha.

21 January 2010

Bosanski Petrovac

Sa budžetom od 1,9 miliona KM nema ni razvoja ni boljeg života

U federalnom budžetu za ovu općinu nije predviđena ni marka

Bosanski Petrovac, jedna od najnerazvijenijih općina u USK, godinama se bori za bolji položaj u ostvarivanju i raspodjeli sredstava iz budžeta viših razina vlasti. Sa 1,9 miliona KM, koliko iznosi općinski budžet, infrastrukturne i projekte razvoja teško će biti realizirati.

Više projekata

Ozbiljnija finansijska pomoć ovoj općini za sada je još neizvjesna, jer u budžetu Federacije BiH za Bosanski Petrovac ove godine nije predviđena nijedna marka. U protekloj godini općinska uprava realizirala je više projekata među kojima i Centar za usluge građanima u sklopu kojeg je otvorena šalter-sala i obnovljena zgrada Doma kulture.

U ovoj godini planirana je izgradnja kanalizacione mreže, za šta bi trebala biti osigurana kreditna sredstva Europske investicijske banke i grantovi Vlade FBiH.

- Tokom ove godine trebali bi biti realizirani projekti izgradnje vodovoda Kapljuh - Janjila, izgradnje gradske zelene pijace, poslovne zone, ceste Divna - Vođenica, te elektrifikacije turističke zone na Oštrelju.

Izgradnja vodovoda

U 2010. godini trebala bi biti izgrađena i vodozaštitna zona oko izvorišta Smoljana i adaptirani putevi za šta će redovna sredstva osigurati šumarstvo - nabraja planove Adnan Hadžić, stručni saradnik za odnose s javnošću u općinskoj upravi.

Oskudna budžetska sredstva ograničavajući su faktor za realizaciju ovih projekata koji će, ne bude li značajnijih grantova, još dugo ostati samo pusta želja stanovnika Bosanskog Petrovca.

Siromaštvo

Nema više ni donacija, a gladnih usta je sve više

Neke općine godinama ne izdvajaju novac za potrebe najugroženijeg stanovništva

Broj ljudi koji dolaze u javne kuhinje protekle godine se konstantno povećavao skoro u svim općinama gdje postoje punktovi za podjelu hrane, ali su izdvajanja općinskih i kantonalnih vlasti za te namjene bila sve manja ili vrlo često - nikakva.

U javnim kuhinjama ništa bolju situaciju ne očekuju ni 2010. U Unsko-sanskom kantonu već godinama općine Bosanska Krupa, Velika Kladuša, Ključ i Bosanski Petrovac ne izdvajaju nijednu marku za javne kuhinje, odnosno ne daju finansijsku podršku za njihovo otvaranje.

Kako kaže Alen Prošić, direktor Regionalnog odbora "Merhameta" u Bihaću, tamošnja javna kuhinja ostala je uskraćena u prošloj godini i za novac od Kantona.

- Još nemamo informacije o tome jesmo li planirani u budžetima općina i Kantona za ovu godinu, osim za Ključ, gdje već znamo da nećemo dobiti ništa. Vjerujem da će se iznaći nešto u drugim budžetima. Kuhinja u USK funkcioniše prvenstveno zahvaljujući našoj centrali, oni nam osiguraju hranu, ali za režije i ostale troškove čekamo da nam lokalne vlasti daju - kaže Prošić.

U USK je veliki broj onih koji su radili u zemljama poput Slovenije i na taj način prehranjivali porodice, a u posljednje vrijeme mahom su ostajali bez posla. Takva situacija nerijetko je i njih dovela pred vrata javne kuhinje, gdje su tražili pakete s namirnicama ili uvrštavanje na listu stalnih korisnika.

Osjecenica

Zimski planinarski uspon na planinu Osječenicu

Uspjeh planinara iz Bosanskog Petrovca

Grupa planinara iz Bosanskog Petrovca 17. januara 2010. g. nedjelja, izvela je zimski planinarski uspon na planinu Osječenicu visoku 1795 m.

Početak planinarske rute počinje iz sela Kolunić nadomak Bosanskog Petrovca a ukupna visinska razlika je 1000 m. Na početku ih je dočekao led na cesti i drveću, ali već u šumi bilo je snijega po kojem se moglo polako kretati prema zacrtanom cilju - vrhu planine Osječenice.

Visina snijega se povećavala sa nadmorskom visinom, a pri vrhu je bila oko 70 cm. Magla i jak vjetar na livadama pri vrhu nisu spriječili planinare da i ovaj uspon ubilježe u svoje planinarske dnevnike.

Ukupan uspon je trajao pet sati a povratak tri i po sata.

Nadamo se da ćemo o uspjesima planinara iz Bosanskog Petrovca još čuti, a oni nam svima toplo preporučuju planinarenje ove prelijepe krajiške planine.

15 January 2010

Sanica

Rekonstrukcija i modernizacija regionalnih cesta R407a i R410 Sanica-Lanište

U mjesnoj zajednici Sanica, općina Ključ, 13. januara je potpisan izuzteno vrijedan i značajan ugovor o rekonstrukciji i modernizaciji dijela regionalnih cesta R407a i R410. Ugovor čija vrijednost iznosi oko 440 hiljada KM potpisali su investitor Kantonalna direkcija za ceste USK i izvođač radova firma d.o.o. Mujezinović iz Ključa. Prema projektu na cesti R407 predviđeno je skidanje starog sloja asfalta i ugradnja novog te izgradnja pješačke staze dok će na putu R410, Sanica –Lanište, biti asfaltirana dionica od kraja postojećeg asfalta do mosta na rijeci Sanici. Ugovorom predviđeni rok za izvođenje ovih radova je 30 građevinskih dana, a sa poslom će se početi čim vremenski uslovi to dozvole.

Potpisivanje ovog ugovora je od velikog značaja za građane Ključa i Sanice jer će se realizacijom projekta otvoriti veliki prostor za razvoj turizma u Saničkoj dolini. Ovom svečenom činu prisustovao je i Općinski načelnik mr. Osman Ćehajić koji je istakao važnost ovog infrasturktirnog projekta prije svega jer ova cesta vodi prema izvoru rijeka Sanice koji obiluje turističkim potencijalima.

ŠPD „Unsko-sanske šume“

Održana I sjednica Stručnog kolegija ŠPD-a

U četvrtak 7. januara u prostorijama Direkcije u Bosanskoj Krupi, održana je prva sjednica Stručnog kolegija ŠPD „Unsko-sanske šume“ d.o.o. Bosanska Krupa za 2010. godinu. Raspravljalo se o proizvodnji šumskih drvnih sortimenata te dinamici proizvodnje za 2010. godinu na nivou Preduzeća. U kratkoj analizi poslovanja ŠPD-a za 2009. godinu, Stručni kolegij izrazio je svoje zadovoljstvo poslovanjem Preduzeća. Uprkos recesiji, planirane aktivnosti prema rebalansu Plana rada i poslovanja Preduzeća za 2009. godinu uspješno su realizovane kao i fizički obim proizvodnje, dok su obaveze prema državi i zaposlenicima uredno izmirene.

Nakon uvodnih izlaganja direktora ŠPD-a Đevada Muslimovića, pojedinačnih izvještaja upravnika te ostalih prisutnih za poslovne jedinice, u svrhu uspješnog poslovanja ŠPD-a, članovi Stručnog kolegija donijeli su nekoliko zaključaka. Tako je upravnik Podružnice „Šumarija“ Sanski Most zadužen da u roku od sedam dana dostavi mišljenje Upravi ŠPD-a o proizvodnji ogrijeva u metrici zbog postojeće zalihe ovog sortimenta. Obaveza upravnika podružnica/Pogona također je da zajedno sa rukovodiocima Sektora za uređenje šuma i Sektora pripreme proizvodnje, plana, analize i investicija, obave razgovor sa zaposlenicima koji su do primopredaje lugarskih rejona obavljali poslove čuvara šuma, te da im ponude nova radna mjesta kako ne bi bili svrstani u kategoriju tehnološkog viška.

Na sjednici je naglašena i važnost dobivanja FSC certifikata za održivo upravljanje šumama, u čiju proceduru je krenulo i ŠPD. Vođa Tima za certificiranje šuma i upravnik Podružnice „Šumarija“ Ključ zaduženi su da sačine Plan rada i obiđu podružnice/Pogon gospodarenja, u svrhu testiranja internog sistema simulacijom državnih FSC standarda. Također, vođa Tima za certificiranje šuma u obavezi je da pripremi akt kojim bi se izijestio ovlašteni certifikator šuma, kompanija „SGS Slovakia“ iz Slovačke, da je ŠPD „Unsko-sanske šume“ d.o.o Bos.Krupa odlučilo da nastavi proces certificiranja, te da poziva ovu kompaniju da dođe izvršiti glavnu procjenu gospodarenja šumskim resursima.