U Beogradu uhapšen četnik Župljanin

Srbija koristi Karadžića i Mladića kako bi ušla u EU

Četnik Stojan Župljanin, jedan od četvorice preostalih Haških bjegunaca, uhapšen je jučer u okolini Beograda. Ovu vijest je potvrdio i Haški tribunal. Njegovo izručenje tribunalu će uslijediti najvjerovatnije za dva dana.

Tužilaštvo Haškog tribunala je potvrdilo informaciju da je u blizini Beograda uhapšen četnik Stojan Župljanin, optužen za ratne zločine u BiH. U Hagu još uvijek ne znaju kada će biti izvršeno izručenje.

Bivši komandant policije RS uhapšen je jučer, 11.6.2008., a oko 12.30 je izručen Sudu za ratne zločine u glavnom gradu Srbije, potvrdio je Bruno Vekarić portparol Specijalnog tužilaštva za ratne zločine. On je dodao da je Župljanin bio naoružan, ali da nije pružao otpor prilikom hapšenja.

Vekarić je dodao da će izručenje Haškom tribunalu biti obavljeno najvjerovatnije u roku od dva dana.

Župljanin kontrolisao policiju koja je imala nadzor na koncentracionim logorima
Stojan Župljanin je još od 1991. bio šef regionalnog Centra službe bezbjednosti (CSB) u takozvanoj Autonomnoj regiji Krajina, sa sjedištem u Banja Luci. U tom svojstvu imao je operativnu kontrolu nad policijskim snagama koje su bile odgovorne za rad zatočeničkih logora. Kao član Kriznog štaba ARK-a, učestvovao je u operacijama čiji cilj je bio uništavanje zajednica Bošnjaka i bosanskih Hrvata.

U Haškom tribunalu je optužen je za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je, prema navodima optužnice, realizovan najkasnije od 24. oktobra 1991., kada je osnovana Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, pa sve do potpisivanja Daytonskog sporazuma krajem 1995., a cilj mu je bio trajno uklanjanje Bošnjaka i Hrvata sa teritorije planirane srpske države.

U tom zločinačkom poduhvatu, Župljanin je učestvovao s Ratkom Mladićem, Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom, Biljanom Plavšić, Radoslavom Brđaninom, Mićom Stanišićem i mnogim drugima, protiv kojih su takođe podignute haške optužnice ili su već osuđeni.

Planirao kampanju progona i ubistava

Župljanin je, prema riječima tužiocâ, planirao i provodio kampanju progona, koja je eskalirala u genocid u općinama Ključ, Bosanski Novi, Kotor Varoš, Sanski Most i Prijedor. Nesrpski dijelovi gradova i sela su napadani, a nesrpski stanovnici su ubijani i sprovođeni u zatočeničke objekte. U optužnici su konkretno navedena mjesta pojedinačnih i masovnih egzekucija Bošnjaka i Hrvata kao i lokacije zatočeničkih objekata, sem u navedenim, još i u općinama Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Donji Vakuf, Prnjavor, Teslić, Šipovo i Čelinac. Samo do kraja 1992. godine stotine Bošnjaka i Hrvata tih općina izgubili su život, a hiljade su pod prinudom otišli iz tih krajeva.

Župljanin je za sve to znao, a ništa nije preduzeo da spriječi zlostavljanja, ubijanja i progone, kaže se u optužnici. Zbog toga je optužen za zločine protiv čovječnosti, koji obuhvataju progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, istrebljenja, mučenja, deportacije i nečovječna djela, kao i za kršenje zakona i običaja ratovanja.