Nurko iz Banja Luke

Latinica osvaja čak Kinu, Japan i arapske zemlje, Rusija i Srbija sve manje koriste ćirilicu, ali se ona najžilavije drži u RS-u.
A to samo pokazuje političku traumatiziranost ovog prostora

Kada se svojedobno velika njemačka farmaceutska tvrtka Bayer pokušala probiti na arapsko tržište, njezin je reklamni agent osmislio naoko jednostavan i učinkovit način reklamiranja aspirina. Na plakatu je naslikan mrzovoljan čovjek umotane glave što je upućivalo na glavobolju, potom slijedi slika aspirina, a onda slika istog čovjeka, ali sada veselog jer je ispijanjem lijeka nestalo glavobolje.
No prodaja nikako nije išla. Sve dok ih neki mudrac nije upozorio da Arapi, za razliku od zapadnjaka, čitaju zdesna ulijevo. Što će kazati da su oni prvo percipirali vesela čovjeka kojega zaboli glava kada popije tabletu. Pa kad su promijenilo redoslijed, krenula je i prodaja.

Nešto slično dogodilo se u Banjoj Luci kada je menadžer Hypo banke osmislio maskotu svoje banke koju je nazvao HYPKO. Pa s njom pokušao reklamirati dječju štednju u školama.
I kada je maskota ušla na jednu školsku priredbu, noseći u rukama veliki plakat s natpisom HYPKO, djeca su počela skandirati: Nurko, Nurko, Nurko... Kvaka je u tome što se HYPKO na ćirilici čita NURKO. A pošto je u RS ćirilica dominantno pismo, to su djeca ispravno postupila. Ali je menadžer suspendiran.
Premda nitko pametan ne može nijekati kulturološku vrijednost ćirilice (kao i svakog pisma), ona je u BiH problem i ne samo za Bošnjake i Hrvate, nego još više za Srbe. Prolaznici kroz RS koji ne znaju ćirilicu, osjećaju se izgubljenim kada vide uz cestu natpise mjesta i druge obavijesti ispisane njima nepoznatim pismom.

Mlađi gledatelji BHT iz Federacije, na kojoj se svaki drugi dan tekst piše ćirilicom, traže prevoditelja u liku starijih. A u ovom globalizacijskom svijetu, gdje je latinica dominantna, veoma je teško, ako ne i nemoguće npr. koristiti računalo, bez kojega je život nezamisliv.
Mnoga su dostignuća ljudskog uma otišla u muzej. Primjerice, srp je uz čekić bio simbol komunizma. A danas djeca ne znaju što je srp. Izgubio upotrebnu vrijednost.
Slično je s pismom. Svako je pismo vrijednost po sebi, ali svako ide u povijest kada izgubi upotrebnu vrijednost. To se dogodilo s klinastima pismom, hijeroglifima, njemačkom goticom, bosančicom... dogodit će se i sa ćirilicom.

Latinica osvaja čak Kinu, Japan i arapske zemlje, Rusija i Srbija sve manje koriste ćirilicu, ali se ona najžilavije drži u RS-u.
A to samo pokazuje političku traumatiziranost ovog prostora.

Tragikomična je ironija sudbine da se Nurko vraća u Banju Luku preko moćne zapadne banke.