i - bos 5 Bosanski Petrovac

Filmski praznik u Sarajevu

Od 17. do 25. augusta u glavnom bosanskohercegovačkom gradu će se po 13. put održati Sarajevo Film Festival, jedan od najznačajnijih filmskih festivala u jugoistočnoj Europi, koji je prošle godine posjetilo 100 000 ljudi.

Postoje trenuci kada Sarajevo nadraste samo sebe. Neki od takvih već imaju i jasan datum. Krajem augusta prijestolnica živi u nekom boljem vremenu, a njeni rezidenti bez imalo stida mogu reći kako im se pod prozorima dešava jedan od najznačajnijih filmskih festivala, barem u jugoistočnoj Europi.

Od 17. do 25. augusta, u glavnom bosanskohercegovačkom gradu, stotine puta opjevanom Sarajevu, dogodit će se 13. po redu Sarajevo Film Festival. Zainteresirani će moći vidjeti pregršt dobrih filmova na desetak lokacija širom grada - Obala Meeting point, Narodno pozorište, Open air Vatrogasac, Kino Tesla, Dvorana općine Novi grad, Heineken open air cinema, Bosanski kulturni centar, Međunarodni centar za djecu i omladinu na Grbavici.

Sarajevo Film Festival je internacionalni filmski festival koji ima cilj podršku i promociju regionalne kinematografije i autora.

Sa svojim akcentom na recentna dugometražna, kratka i dokumetarna ostvarenja iz regije, posvetama značajnim regionalnim filmskim autorima, te koprodukcijskim marketom CineLinkom - SFF predstavlja glavno mjesto susreta regionalnih producenata i autora, a filmski profesionalci iz čitavog svijeta prepoznali su ga kao ključnu tačku za networking svih onih koji žele naučiti više o mogućnostima koje ovaj region pruža. Pored fokusa na regionalnu filmsku produkciju Sarajevo Film Festival nudi i veliki broj ostvarenja svjetske kinematografije.

“Na mapi svjetskih festivala, mi smo prepoznati kao izuzetno značajno mjesto, ne samo za uvod u novu produkciju, već i za iniciranje novih projekata, ugovora, razvoja ne samo bh. nego i regionalne filmografije, kao i uspostavljanje veze između regije i Europe", kaže Mirsad Purivatra, direktor Festivala.

Gosti festivala

Mnoga poznata imena iz svijeta filma, svake godine posjećuju Sarajevo tokom Festivala i svojim prisustvom obogaćuju festivalske programe i ujedno doprinose cjelokupnoj atmosferi. Za većinu od njih se može reći da su više prijatelji nego gosti Festivala, a neki od najpoznatijih su: Bono Vox, Carol Bouquet, Danis Tanović, Darren Aronofsky, Gerard Depardieu, John Malkovich, Alexander Payne, Mike Leigh, Katrin Cartlidge, Miki Manojlović, Willem Dafoe, Nick Nolte, Hugh Hudson, Jessica Hausner …
Dolazak svjetskih filmskih zvijezda daje onaj dodatni štih festivalu.

“Razumijem da oni zanimaju javnost, da ljudi vole čitati o njima, slikati se, da je i mladim autorima doživljaj sresti se sa njima. No, mi ne želimo da te zvijezde svojim prisustvom 'ubiju' regionalne zvijezde i stoga želimo takve goste u jednoj određenoj količini, ne previše, da ne trošimo ni previše snage, ni para, ni prostora za njih. Svjesni smo da mi nikada ne možemo u tom smislu konkurisati jednom Cannesu, Berlinu ili Veneciji, jer su to festivali koji diktiraju svjetski filmski biznis, pa je nelogično očekivati da će jedan Warner, Buenavista ili Disney dati Sarajevu svjetsku premijeru, jer on ne može dobiti takvu promociju kao što će je dobiti u Cannesu ili Veneciji”, kazao je Purivatra.

Za trinaest godina trajanja, Festival je izgradio zavidnu reputaciju, tako da se svaki filmski radnik rado odaziva na poziv da gostuje u Sarajevu. Prvih godina to i nije bilo baš tako. Po riječima Mirsada Purivatre, direktora SFF-a, sada je najveći problem uskladiti radne kalendare gostiju koje žele dovesti .

“Mnogi ljudi koji ponovo dolaze na Festival dovode nove goste, preko njih ostvarujemo nove kontakte, ali kada govorimo o stranim VIP gostima, naše opredjeljenje jeste prvenstveno opus rada i film, a tek onda gost. Kada imamo dobar film, onda gledamo da dođemo do režisera ili glavnog glumca koji će predstaviti taj film našoj publici. Dakle, kvalitet je uvijek na prvom mjestu”, rekao je direktor Purivatra.

Kako je sve počelo

Priča o Festivalu počela je još za vrijeme trajanja ratne agresije u BiH, Grupa entuzijazista i zaljubljenika u film, oformila je Obala art centar. Brojnim izložbama i projekcijama u improvizovanim uslovima punili su sale do posljednjeg mjesta. Željeli su da neke stvari promjene i pokrenu, da ožive film u vremenima poremećene vrijednosti. Tako u saradnji sa Locarno i Edinburgh Film Festivalom formiraju ratno kino. Nešto kasnije, 1995, odlučuju se za krupniji korak, osnivaju Sarajevo Film Festival. Tada nisu mogli zamisliti, ni u najsmelijim snovima da će ovaj njihov potez izrasti u najvažniji kulturni događaj u ovom dijelu Europe.

“Sarajevo je bilo odsječeno od ostatka svijeta, Festival je postao prozor. Pokretne slike nisu mogle učiniti da pucnjevi prestanu, ali su građanima Sarajeva omogućili da izađu iz začaranog kruga, da vide svijet, a da u isto vrijeme svijet čuje o patnjama i borbi u opkoljenom gradu. Ove slike sigurno nisu impresionirale političare, ali su uzdrmale i pokrenule umjetnike širom svijeta”.

Tada je u Bosanskom kulturnom centru predstavljeno 37 filmova iz 15 zemalja. Filmovi iz glavnog programa prikazani su na formatu 35 mm, a ostali na VHS-u. Festival je posjetilo 15.000 gledalaca, što je iz večeri u veče rezultiralo potpuno rasprodanim projekcijama.

Drugi Sarajevo Film Festival realiziran je u oslobođenom Sarajevu, na mnogo lakši način i sa savremenom opremom i od tada kreće njegov vrtoglavi uspon. Početnih 15 000 gledalaca, prerasta u 100 000, koliko je prošle godine posjetilo Festival. A 37 prikazanih filmova pretvara se u broj od 180.

Sarajevo Film Festival otkrio je mnoge danas uspješne i priznate filmske autore. Uz to, Festival je proteklih godina poticao formiranje nacionalnih filmskih fondova u regiji i učešće regionalnih TV kuća u filmskoj produkciji, kao i njihovo sve veće uključivanje regionalnog filma u redovne programske šeme.

Na tom putu je i osnivanje CineLinka, koprodukcijskog marketa Sarajevo Film Festivala, Rotterdam Film Festivala i Hubert Balls Fonda. CineLink je nastao u želji da se uspostavi mreža saradnje među scenaristima i rediteljima iz regiona sa filmskim profesionalcima, producentima i potencijalnim investitorima iz cijelog svijeta.

Regionalna kinematografija

Sarajevo Film Festival postao je najveći i najznačajniji skup filmskih radnika u ovom dijelu Europe. Od ove godine Takmičarski program za igrani i Takmičarski program za kratki film SFF-a biće otvoreni za prijave iz dvije dodatne zemlje - Kipra i Malte. “Ovi programi će tako u 2007. biti otvoreni za kinematografije: Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Kipra, Mađarske, Makedonije, Malte, Rumunije, Srbije, Slovenije i Turske, te Kosova. Takmičarski program za dokumentarni film i ove godine otvoren je za ostvarenja iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Mađarske, Makedonije, Rumunije, Srbije, Slovenije, te Kosova”, kazala nam je Altijana Marić, potparol Sarajevo Film Festivala.

Sve zemlje iz regiona, sa ukupnim stanovništvom od preko 65 miliona, predstavljaju veliko tržište sa jakom, često zanemarenom filmskom produkcijom.

Godišnje u ovom dijelu Europe nastane preko 65 igranih filmova, više od 300 kratkih i 150 dokumentarnih. Sarajevo, koje se nalazi u srcu regiona, je savršeno za promociju i razvoj kinematografija ovih zemalja.

Od ove godine SFF je uveo i jednu novinu, obrazovni program Sarajevo Talent Campus, koji je pokrenut u saradnji sa Internacionalnim filmskim festivalom u Berlinu i Berlinale Talent Campusom i trajaće od 20. do 25. augusta. Campus podrazumijeva predavanja, radionice, diskusije, projekcije i ekskurzije. Sedamdeset učesnika (mladi reditelji, glumci, producenti) imati će priliku da uče i razgovaraju sa renomiranim filmskim profesionalcima, da se druže sa regionalnim i svjetskim filmskim zvijezdama i svojim kolegama, te da razmjenjuju ideje i podstiču kreativnost. Fokus ovogodišnjeg Campus je pružanje mogućnosti talentovanim stvaraocima da otkriju kako postati dio reginalne filmske industrije, da saznaju u kom se smjeru ona razvija, te kako da ojačaju veze sa globalnom filmskom mrežom.

Još uvijek nisu objavljena imena ovogodišnjih članova žirija, niti gostiju Festivala. Posljednje tri godine predsjednici žirija su bili: Jasmila Žbanić, rediteljka iz BiH, Miki Manojlović, glumac iz Srbije, te Mike Leigh, britanski režiser.

Selektori programa su isti kao i ranijih godina: Howard Feinstein (Panorama, Panorama dokumentarni), Philippe Bober (Novi tokovi), Nicolas Schmerkin (Novi tokovi kratki), Elma Tataragić (Takmičarski igrani i Takmičarski kratki), Rada Šešić (Takmičarski dokumentarni). Također nije objavljen ni program Festivala, te je tako još uvijek nepoznato koji će filmovi biti prikazani. Ali sudeći po prethodnim godinama, kada su gledaoci bili zadovoljni odabirom filmova, pretpostavljamo da će i ove godine filmovi biti vrhunske kvalitete.

Tsai Ming Liang

Trenutno se samo zna da će SFF u trinaestom izdanju, u okviru programa Tribute To, ugostiti jednog od najznačajnijih filmskih autora današnjice - Tsai Ming Lianga. Ovaj iznimni filmski autor koji živi i radi u Tajvanu, dobitnik je više od trideset nagrada među kojima je i Zlatni lav u Veneciji 1994. za film Vive L'Amour, koji će, između ostalih, biti prikazan u okviru programa Tribute To. “Njegova ostvarenja prikazuju se na svim relevantnim filmskim festivalima širom svijeta. Tsai Ming Liang će Sarajevo posjetiti zajedno sa protagonistom većine njegovih igranih ostvarenja Lee Kang Shengom, i predstaviti će dio svog impresivnog opusa, uključujući i njegov posljednji film kojim će biti otvoren ovogodišnji program Tribute To. Riječ je o filmu I Don't Want To Sleep Alone koji je prikazan u okviru Takmičarskog programa Venecija Film Festivala 2006. godine, gdje je osvojio nagradu Cinema for Peace. Projekciji ovog, prethodit će prikazivanje Ming-liangovog kratkog filma It's a Dream koji je premijeru imao na ovogodišnjem filmskom festivalu u Kanu”.

U svom 13. izdanju Sarajevo Film Festival će organizovati Orbico porodični dan na lokalitetu Vilsonovog šetališta. Riječ je o cjelodnevnom kulturno-zabavnom događaju, kojim Sarajevo Film Festival obilježava posljednji dan trajanja, poklanjajući ga brojnoj publici, građanima, porodicama uopće, uz prigodne programe i raznovrstan zabavno-kulturno-sportski sadržaj na otvorenom prostoru grada. Orbico porodični dan idejno je raritet na ovim prostorima, a njegovu atraktivnost i svrsishodnost, potvrdio je prošlogodišnji broj posjetitelja, učesnika i sadržaja.

Sarajevo Film Festival tokom devet dana trajanja mijenja atmosferu grada, radnje su otvorene 24 sata, mijenjaju se jelovnici u restoranima, nova mjesta se otvaraju, renoviraju... U gradu je živo dan i noć. Svake noći se održavaju zabave. Festival je u svojoj biti jedna velika fešta koja donosi dobre filmove, ali i zabavu i druženje.

SFF ima nešto što drugi festivali nemaju, ima karizmu grada u koji ljudi vole doći, u kojem je mnogo mirnije nego na svjetskim festivalima, zato veliki i slavni glumci vole doći u Sarajevo, jer žele pet minuta odmora.

Sarajevo film festival je priča o novom vremenu Sarajeva. Svi oni koji istinski vjeruju u tu priču doveli su, za samo desetak godina, SFF na mjesto gdje se nalazi danas - mjesto najznačajnije filmske smotre u regionu. A svi oni koji istinski vole film moći će u augustu uživati u pravom prazniku filmske umjetnosti, i barem nakratko pobjeći od sumorne svakodnevnice koja nas okružuje i živjeti na neki drugačiji način.