Parlament tzv. RS stavio van snage odluku Predsjedništva BiH
Narodna skupština tzv. RS podržala je juče veto Nebojše Radmanovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, na odluku Predsjedništva kojom je Srbija pozvana da hapsi optužene za ratne zločine.
Za veto na odluku, donesenu preglasavanjem srpskog člana Predsjedništva, glasalo je 69 poslanika, a šest je bilo protiv. Time je, prema Ustavu, odluka Predsjedništva stavljena van snage, jer je ispunjen uslov da najmanje dvije trećine poslanika u parlamentu podrži veto jednog od trojice članova Predsjednišva. Ovo je, prvi put, u ovom sazivu Predsjedništa da je došlo do potezanja pitanja vitalnog interesa tzv.RS. Veto je pokrenut dva dana nakon što su 11. aprila Željko Komšić i Haris Silajdžić, hrvatski i bošnjački član Predsjedništva, preglasali predsjedavajućeg Radmanovića.
Radmanović je ocijenio je da je sporna odluka Predsjedništva "nepotrebna, ultimativna, neprimjerenog tona i da sadržajem izlazi iz okvira nadležnosti Predsjedništva."
"Predsjedništvo nije nadležno niti da komentariše presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu niti je nadležno za njeno sprovođenje", kazao je Radmanović.
On je ocijenio da sporna odluka nije doprinos privođenju pravdi optuženih za ratne zločine jer Predsjedništvo BiH, kako je naglasio, nema potrebe nikoga podsjećati na to. Prema njegovim riječima, takva odluka je destruktivna po interese i BiH i entiteta.
U tome ga je bez rezerve, kako je prenio potpredsjednik Vlade tzv. RS Anton Kasipović, podržala Vlada, dok je Milan Jelić, predsjednik tzv. RS, apelovao na poslanike da ne dozvole da se nastavi praksa preglasavanja. Vlada je na vanrednoj sjednici ocijenila da ta odluka predstavlja "nastavak neprimjerene retorike i pokušaj političkih lidera i visokih funkcionera iz reda nesrpskog naroda da presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu zloupotrijebe u političke svrhe".
Poslanici svih srpskih partija podržali su Radmanovićev potez, dok su se tome usprotivili poslanici bošnjačkih partija. Braneći spornu odluku, Šefket Hafizović, potpredsjednik parlamenta iz SDA, ustvrdio je da tom odlukom nije povrijeđen vitalni interes tzv. RS. On je ocijenio da odluka nije izašla izvan Ustava, budući da je konsenzus jedino obavezujući u domenu odbrane. Hafizović, ipak, nije želio da se izjašnjava o tome da li će Klub Bošnjaka u Vijeću naroda tzv. RS blokirati odluku parlamenta.
Verbalni sukob Dodika i Bojića
Raspravu u parlamentu tzv. RS obilježio je žestoki verbalni sukob između Milorada Dodika, premijera tzv. RS, i Borislava Bojića, šefa Poslaničkog kluba SDS-a. Sukob je izbio kada je Bojić kritikovao Radmanovića za to što nije ranije pokrenuo veto i što nije pokrenuo inicijativu za smjenu Svena Alkalaja, ministra spoljnih poslova BiH, zbog serije spornih izjava.
Na to mu je Dodik, međutim, uzvratio, pitajući ga "koji su to članovi Predsjedništva iz reda SDS-a ikad potegli pitanje zaštite vitalnog interesa".
"Vi ste pristajali na sve jer ste se samo bojali za svoje fotelje, bojali ste se da vas međunarodna zajednica ne smijeni", kazao je Dodik.
Za veto na odluku, donesenu preglasavanjem srpskog člana Predsjedništva, glasalo je 69 poslanika, a šest je bilo protiv. Time je, prema Ustavu, odluka Predsjedništva stavljena van snage, jer je ispunjen uslov da najmanje dvije trećine poslanika u parlamentu podrži veto jednog od trojice članova Predsjednišva. Ovo je, prvi put, u ovom sazivu Predsjedništa da je došlo do potezanja pitanja vitalnog interesa tzv.RS. Veto je pokrenut dva dana nakon što su 11. aprila Željko Komšić i Haris Silajdžić, hrvatski i bošnjački član Predsjedništva, preglasali predsjedavajućeg Radmanovića.
Radmanović je ocijenio je da je sporna odluka Predsjedništva "nepotrebna, ultimativna, neprimjerenog tona i da sadržajem izlazi iz okvira nadležnosti Predsjedništva."
"Predsjedništvo nije nadležno niti da komentariše presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu niti je nadležno za njeno sprovođenje", kazao je Radmanović.
On je ocijenio da sporna odluka nije doprinos privođenju pravdi optuženih za ratne zločine jer Predsjedništvo BiH, kako je naglasio, nema potrebe nikoga podsjećati na to. Prema njegovim riječima, takva odluka je destruktivna po interese i BiH i entiteta.
U tome ga je bez rezerve, kako je prenio potpredsjednik Vlade tzv. RS Anton Kasipović, podržala Vlada, dok je Milan Jelić, predsjednik tzv. RS, apelovao na poslanike da ne dozvole da se nastavi praksa preglasavanja. Vlada je na vanrednoj sjednici ocijenila da ta odluka predstavlja "nastavak neprimjerene retorike i pokušaj političkih lidera i visokih funkcionera iz reda nesrpskog naroda da presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu zloupotrijebe u političke svrhe".
Poslanici svih srpskih partija podržali su Radmanovićev potez, dok su se tome usprotivili poslanici bošnjačkih partija. Braneći spornu odluku, Šefket Hafizović, potpredsjednik parlamenta iz SDA, ustvrdio je da tom odlukom nije povrijeđen vitalni interes tzv. RS. On je ocijenio da odluka nije izašla izvan Ustava, budući da je konsenzus jedino obavezujući u domenu odbrane. Hafizović, ipak, nije želio da se izjašnjava o tome da li će Klub Bošnjaka u Vijeću naroda tzv. RS blokirati odluku parlamenta.
Verbalni sukob Dodika i Bojića
Raspravu u parlamentu tzv. RS obilježio je žestoki verbalni sukob između Milorada Dodika, premijera tzv. RS, i Borislava Bojića, šefa Poslaničkog kluba SDS-a. Sukob je izbio kada je Bojić kritikovao Radmanovića za to što nije ranije pokrenuo veto i što nije pokrenuo inicijativu za smjenu Svena Alkalaja, ministra spoljnih poslova BiH, zbog serije spornih izjava.
Na to mu je Dodik, međutim, uzvratio, pitajući ga "koji su to članovi Predsjedništva iz reda SDS-a ikad potegli pitanje zaštite vitalnog interesa".
"Vi ste pristajali na sve jer ste se samo bojali za svoje fotelje, bojali ste se da vas međunarodna zajednica ne smijeni", kazao je Dodik.
No comments:
Post a Comment